Nemamo razloga za slavlje – Intervju sa Ivanom Pernarom

Nažalost, svesni smo koliko je teško pojedinim društvenim grupama da dođu do izražaja u doba medijske cenzure koja uzima maha kod nas i u regionu. Na taj način, mišljenja koja se razlikuju od ustaljenog, odnosno propagiranog, teško nalaze put do šire javnosti, koliko god bila istinita. Zbog toga, na teme koje se često izostavljaju iz javnog govora, razgovaramo sa Ivanom Pernarom, osnivačem „Živog zidaˮ, aktivističko-političkog pokreta i parlamentarne stranke u Hrvatskoj.


ML: Sredinom prošlog meseca održali ste predavanje u Beogradu, nakratko ostavši u Srbiji. Kakve utiske nosite iz naše zemlje? Postoje li sličnosti u problemima sa kojima se Hrvatska i Srbija suočavaju?

Problemi s kojima se suočavaju Hrvatska i Srbija su u određenoj mjeri identični. Znači, prvo problem upravljanja zemljom izvana, to što država nema svoju samostalnu politiku. Drugi problem je korupcija, politička i u svakom drugom smislu, i treći problem koji Srbija ima, kao i Hrvatska, zapravo je monetarna okupacija. To znači da nemamo monetarnog suvereniteta. Zbog toga imamo kredite sa valutnom klauzulom. Kao što znate, to su krediti kod kojih je cjelokupan iznos duga izražen u stranoj valuti, pa se tijekom plaćanja preračunava u dinare/kune. Ona guši domaću ekonomiju i stanovništvo. Naravno, valutna klauzula postoji zato što središnja, odnosno centralna banka ne emitira dinare. Kad bi postojala dinarska emisija novca od strane centralne banke, tada ne bi bilo potrebe za valutnom klauzulom, jer bi krediti imali pokriće u dinarima.


ML:
Poznati ste po stanovištu da novac zapravo ne stvаraju centralne banke, već da poslovne banke stvaraju novac „ni iz čegaˮ. Na taj način napadate tzv. egzogenu teoriju novca, dominantnu u akademskoj ekonomiji. Možete li nam reći nešto više o tome?

Istina je negdje između. Naime, činjenica jest da banke rade primarnu emisiju novca. To znači da centralne banke stvaraju papirnati novac, a poslovne banke rade sekundarnu emisiju. Drugim riječima, multiplikacijom tog papirnatog novca one zapravo stvaraju taj novi novac, takozvani depozitni novac, koji može višestruko nadmašiti količinu papirnatog novca i na taj način, da tako kažem, privatne banke sukreiraju novčanu masu.

Od ulaska u Evropsku uniju Hrvatska nema nikakve koristi. Ako mi sami svoje probleme nećemo rešavati, Evropska unija nam neće u tome pomoći.

ML: Zar diskreciono štampanje novca po volji države neće dovesti do visoke inflacije?

Svako povećanje novčane mase koje nema pokriće u stvarnim vrijednostima dovodi do obezvrijeđenja novca. Međutim, problem nije inflacija po sebi, jer ona nije neutralna po svojoj prirodi. Ona može imati pozitivan ili negativan efekat na ekonomiju. Ukoliko je količina novog novca u opticaju jako niska, to jest ako imate povećanje novčane mase za jedan posto, to usporava ekonomski rast. Ili, ukoliko imate hiperinflaciju, recimo 50% godišnje, to isto usporava ekonomski rast. Ali, ako imate inflaciju od osam odsto, to djeluje stimulativno na ekonomiju, i to vam je objašnjivo Filipsovom krivuljom, to je poznata ekonomska misao.

ML: Zašto o tome nije moguće javno razgovarati? Kome je to u interesu?

O tome nije moguće raspravljati stoga što su privatne banke te koje, zapravo, nose vlast u državi. Naime, nas na fakultetima, u školama i udžbenicima uče da postoji takozvana trodioba vlasti. Međutim, nijedna od te tri vlasti o kojima mantraju poput papagaja nije ključna, već je presudna takozvana četvrta vlast, odnosno monetarna vlast. Jer onaj tko ima vlast nad novcem, taj ima apsolutnu vlast u državi. Ti koji trenutno vladaju novcem, oni su odlučili da o ovim pitanjima nema rasprave.

ML: Koje konkretne mere predlažete kako bi se ekonomska situacija u našim zemljama popravila, a pre svega blagostanje građana?

Prva konkretna mjera koju bih ja napravio, to je ukidanje valutne klauzule na kredite, i svi krediti bili bi isključivo u dinarima, odnosno u kunama. U lokalnoj valuti. Nakon toga bih krenuo sa laganom inflacijom, ciljanom, to sam vam objasnio, dakle do osam posto, koja bi imala za cilj ubrzati ekonomski rast. I ono što ljudi ne znaju, jeste to da je novac roba. To znači da za novac vrijede robni zakoni. Ukoliko se količina novca poveća, pada cijena novca. A znamo da je cijena novca kamata. Znači, kada imate inflaciju od, recimo osam posto, vi istodobno, slikovito rečeno, sušite ljudima kredite s jedne strane, a sa druge strane, pojeftinjujete novac, odnosno spuštate kamatu. To je jedna jako dobra mjera.

ML: Kako sa ekonomskog aspekta ocenjujete put Srbije u EU, sa aspekta građanina zemlje koja je taj put prešla pre nekoliko godina? Koje je benefite Hrvatska iskusila i ima li Evropska unija alternativu?

Od ulaska u Evropsku uniju Hrvatska nema nikakve koristi. Ono što Evropska unija obeća je da će ona tobože riješiti probleme koji postoje u nekoj zemlji koja se priključuje. Međutim, imajte na umu da nikome više nije stalo do toga da riješava naše probleme nego nama samima. Ako mi sami ih nećemo riješit, Evropska unija nam neće u tome pomoći. U tome je slovenski poučak, hrvatski poučak, grčki poučak, španjolski, talijanski… Britanski – vidite da i oni sami izlaze iz Evropske unije.

Privatne banke su one koje nose vlast u državi. Nijedna od tri grane vlasti, o kojima nam mantraju kao papagaji, nije ključna, već je to monetarna vlast.

Alternativa Evropskoj uniji je suverena država koja vodi politiku u skladu sa interesima njenih građana.

ML: Bližimo se novogodišnjim praznicima. Ima li razloga za veliko slavlje, kakvu 2019. godinu očekujete?

Ukoliko se ekonomska politika ne promjeni na ovim prostorima, nemamo u suštini razloga za slavlje, jer će se negativna ekonomska kretanja, odnosno trendovi, nastaviti. Samim tim, nastaviće se i negativni demografski trendovi, koji će zapravo, u konačnici, dovesti do odumiranja, odnosno nestanka naših država i naroda.

ML: Šta biste, za kraj, poručili studentima Ekonomskog fakulteta koji će čitati ovaj intervju?

Studentima vašeg fakulteta, ali i svim ostalim studentima ekonomije bih preporučio da sa interneta skinu moje dvije knjige, u pdf formatu, Kako je nastao novac i Mehanika novca, i da ih pročitaju, kako bi bolje shvatili ono o čemu govorim.

INTERVJU VODIO: Ivan Radanović

Ocenite tekst: